Holesterol je voštana supstanca koja se nalazi u našem organizmu. Sastavni je dio ćelijskih membrana i omogućava njihovo normalno funkcionisanje. Ima važnu ulogu i u sintezi holnih kiselina u hepatocitima, sintezi steroidnih hormona u kori nadbubrežnih i polnih žlijezda, proizvodnji vitamina D, A, E i K, kao i procesu varenja.
Porijeklo holesterola u organizmu je dvojako. Naime, 2/3 holesterola je endogeno, tj. nastaje sintezom u organizmu, dok je 1/3 egzogenog porijekla i potiče iz hrane koju unosimo u toku dana. Pri čemu se normalne vrijednosti holesterola kreću od 3,1 do 5,5 mmol/l. Snižene iznose ispod 3,1 mmol/l, a povećane preko 5,5 mmol/l.
Dobar i loš holesterol
Holesterol je lipid. Što znači da se vezuje za proteine i formira lipoproteine koji ga prenose do ćelija. To su lipoproteini male gustine LDL (low-density lipoprotein) i lipoproteini velike gustine HDL (high-density lipoprotein).
LDL holesterol se naziva i „loš” holesterol, jer se zbog svoje male gustine lako nakuplja u arterijama, što za posledicu ima pojavu kardiovaskularnih oboljenja i moždanog udara.
HDL ili „dobar“ holesterol pomaže u procesu odstranjivanja LDL holesterola tako što ga doprema do jetre gdje se razlaže i izbacuje iz organizma. Što znači da više i normalne vrijednosti ovog holesterola smanjuju rizik od nastanka krvnih ugrušaka, bolesti srca i moždanog udara.
Koji su uzroci povišenog holesterola?
Brojni su faktori koji dovode do povišenog LDL holesterola. Tu, prije svega, spadaju loše životne navike. Prekomjerno konzumiranje hrane bogate zasićenim i trans mastima i nedovoljna fizička aktivnost su vodeći pokretači. Do povećanja holesterola mogu da dovedu i pušenje i velike količine alkohola.
Genetika ima važnu ulogu. Što znači da je veća vjerovatnoća da se problem javi ukoliko se neko već u porodici suočava sa povišenim holesterolom.
U uzročnike se svrstavaju i pojedini lijekovi, uključujući steroide, retinoide i progestin. Mada i prekomjerna tjelesna težina predstavlja faktor rizika.
Dijabetes, bolest bubrega i hipotireoza, a kod žena i menopauza, takođe, mogu da utiču na povećanje vrijednosti holesterola.
Da li je povišeni holesterol opasan?
Ukoliko se ne liječi, visok holesterol može da dovede do ozbiljnih komplikacija. Postepeno se nakuplja plak u arterijama, pa vremenom dolazi do njihovog suženja. Odnosno, javlja se ateroskleroza, koja može da pokrene niz zdravstvenih problema.
Moždani udar, srčani udar, angina pektoris, visok krvni pritisak, bolest perifernih krvnih sudova, hronična bolest bubrega – samo su neke od bolesti izazvanih aterosklerozom.
Povećani holesterol može da stvori i neravnotežu žuči, dovodeći do pojave kamena u žuči.
Kako održavati holesterol u normanim vrijednostima?
Promena načina ishrane je ključna. Umjesto nezdravih jela konzumirati nemasne izvore proteina, kao što su piletina, riba i mahunarke. Zatim, namirnice bogate vlaknima i obilje svježeg voća i povrća.
Redovna fizička aktivnost je još jedna mjera održavanja holesterola, kao i upotreba preparata koji snižavaju vrijednosti lošeg holesterola. Upravo takve su Biostatin forte i Normolip 5 Forte kapsule koje sadrže aktivni sastojak Monakolina K, neophodan za smanjenje holesterola.
Ove preparate, kao i savjete vezane za ishranu koja će vam pomoći u borbi protiv holesterola, možete pronaći u apotekama Maxima.
